Često svi imamo predrasude, stavove o drugima, o životu i o tome što bi trebalo, kako bi trebalo. Često si govorimo da nešto moramo. Očekivanja nas preplavljuju jer su tako i od nas imali naši roditelji očekivanja, od njih njihovi…i tako unazad generacijama. Takvi obrasci odgoja su se samo preslikavali s jedne generacije na drugu i sada ih naša generacija ponovno uči i preslikava, te će ih prenijeti, više manje slične, na svoju djecu.
U današnje doba digitalnih tehnologija, mogućnosti pristupa tehnologijama, svijetu razne literature, edukacijama, stručnjacima, ako smo nezadovoljni svojim načinom života, funkcioniranjem u odnosima, u profesionalnom svijetu ili privatnom životu, dobra je vijest da to možemo promijeniti. No važno je napraviti prvi korak, odvažiti se i potražiti pomoć, malim koracima.
Današnje generacije izlažu svoje živote na društvenim mrežama, prikazuju fotografije, slike života koji im je savršen i pokazuju drugima da oni vide koliko su sretni. To su te potrebe novih generacija kojima je važno sviđaju li se drugima ili ne, teže komuniciraju i nisu toliko društveni uživo (kao što su na chatu ili društvenim mrežama). To su generacije koje imaju manjak samopouzdanja i nesigurni su u sebe jer nisu doživjeli neuspjeh. Da bi se došlo do nekog ostvarenja cilja, potrebno je i ponekad ne uspjeti, ali je važno samo krenuti, imati cilj i težiti napretku.
Nekako je važno da prihvatimo da su danas jednostavno došla takva vremena gdje su takve novije generacije te da dolaze i još novije generacije nakon nas koje će opet biti drugačije. U životima svake od generacija koje su se izmijenile, kroz povijest, svaka je imala nešto važno u tom vremenskom periodu što ih je obilježilo.
Baby boomeri (1946.-1964.), generacija X (1965.-1980.), generacija Y ili popularno zvani ‘milenijalci’ (1981.-1995.), dolazimo do nekih potpuno novih klinaca – generacije Z. Ta je generacija usko povezana s pojavom digitalizacije i sve navedeno se nekako preslikava u život koji zapravo nije takav u realnosti.
Sumirano, nakon generacije „Baby Boomersa“, odnosno ljudi koji su rođeni između 1946. i 1962. godine nakon Drugog svjetskog rata, uslijedila je generacija koja nakon njih nije imala jasni kulturni identifikator iz čega je proizašao naziv generacija X, odnosno generacija s neodređenim karakteristikama. Slijedi ih generacija Y, poznatiji kao milenijalci. Rođeni između 1981. i 1996. godine ime su dobili po očitom prijelazu u novo tisućljeće. U konačnici dolazi se do trenutno najmlađe odrasle generacije, Generacije Z. Ona se odnosi na osobe rođene od kraja 1990-ih pa do 2010. Godine. (Poslovni.hr https://www.poslovni.hr/lifestyle/milenijaci-i-gen-z-generacije-totalno-drugacije-od-drugih-a-evo-i-zasto-4296594 )
Proučavajući dublje neke značajne razlike među generacijama, dolazimo i do individualnosti, individue koja je zapravo jedinstvena, posebna jedinka, ljudsko biće sa svim svojim sposobnostima, osobinama, manama i vrlinama. Na tom tragu, bitno je razumjeti i kontekst iz koje osoba dolazi, u kakvom vremenu živi, što ga okružuje u tom trenu i kako se formirala uz utjecaj drugih. Takvu osobu važno je prihvatiti, vidjeti je, razumjeti je i biti tu s njom.